Sistematska deratizacija
    Ove godine je sistematska deratizacija urađena po planu koji je vrlo studiozno pripremljen. Glodari su napadani na staništima u vreme kada im je populacija maksimalna.
   U avgustu mesecu u okviru I faze, tretirana je kanalizaciona mreža sa pripadajućim objektima. Kanalizacija je omiljeno stanište pacova, jer tokom cele godine ima dovoljno hrane i vode. Zbog ovoga kanalizaciju teba tetirati više puta godišnje.
   Zatim su tretirane pijace i smetlišta (gradska i divlje deponije). Ovo su podrucja na kojima pacovi borave do pred kraj jeseni, a zatim, kad zahladni, migriraju ka domaćinstvima, prvenstveno ka mestima gde ima hrane i vode. Jedan broj trajno ostaje na deponijama i pijacama.
   Obale reka i kanala su letnje stanište glodara. Na poljima ima hrane u izobilju, što može dovesti do prenamnožavanja ovih štetocina. Kada se u jesen skinu usevi, glodari se sele ka domaćinstvima, gde se hrane u štalama, svinjcima, kokošinjcima… Stoga su obale kanala i reka takođe tretirani u avgustu.
   Druga faza sistematske deratizacije je ponovo obuhvatila kanalizaciju i smetlište na Grebači, ali je glavni akcenat stavljen na stambene i pomoćne objekte. U stambenim zgradama, mamci su postavljeni u zajedničkim prostorijama , a u individualnim domaćinstvima, mamke su postavljali radnici, ili su ostavljali odredenu količinu.
   Sistematska deratizacija se u Obrenovcu obavlja vec duži niz godina, tako da građani već znaju na kojim mestima glodari borave, pa žele da sami postave mamak.
   Druga faza sistematke deratizacije, koja treba da obuhvati sva domacinstva na našoj opštini trebalo bi da se završi do 1. novembra, ukoliko vremenske prilike to dozvole. Za sada sve ide po planu. Skoro su završeni gradsko jezgro i okolna sela (Zabrežje, Barič, Belo Polje, Zvečka I Rvati). Ostala sela će biti snabdevena potrebnim količinama mamka, a raspodelu će vršiti zaposleni u mesnim zajednicama.
   Mamak sadrži aktivnu supstancu koja kod glodara sprečava zgušnjavanje krvi, odnosno dovodi do unutrašnjih krvavljenja. Mamak u malim količinama nije opasan za ljude i druge životinje, ali to ne znači da ga treba jesti ili njime hraniti domaće životinje, na protiv, treba onemogućiti domaćim životinjama da dolaze u kontakt sa mamkom. Do sada nije bilo problema sa konzumiranjem mamaka.
   Nakon završene deratizacije, određena količina mamaka će biti deponovana u prostorijama Fonda, pa zainteresovani građani, sa ličnom kartom, kojom dokazuju da im je prebivalište na teritoriji naše opštine, mogu uzeti maksimalno količinu mamaka dovoljnu za 2 domaćinstva.
   Sve troškove deratizacije snosi Fond i građani ne treba da plaćaju nikakvu nadoknadu.



Poslednja izmena izvršena 22.10.2007.