Zaštićeno područje „Obrenovački Zabran“
Na osnovu izvršene valorizacije i definisanog predloga Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Privremeni organ grada Beograda je dana 29.novembra 2013.godine, doneo Rešenje o proglašenju zaštićenog područja “Obrenovački Zabran“ ( broj 501-149/13-S-20-29)
Rešenjem o proglašenju zaštićenog područja „Obrenovački Zabran“ utvrđeno je da se zaštićeno područje poverava na upravljanje Javnom preduzeću za zaštitu i unapređenje životne sredine na teritoriji gradske opštine Obrenovac iz Obrenovca.
Prirodno dobro „Obrenovački Zabran“ proglašava se zaštićenim radi očuvanja i unapređenja primarnih predeonih vrednosti i pejzažnih obeležja kompleksa sa visokom vegetacijom autohtonog sastava, značajnog elementa u sistemu zelenih površina Obrenovca koji povezuje gradske i vangradske zone zelenila i doprinosi regulaciji mikroklimatskih uslova, kao i radi stvaranja uslova za održivi razvoj rekreativno-zdravstvenih i turističkih sadržaja, odnosno plansko uređenje i kontrolisano korišćenje prostora.
Zaštićeno područje „Obrenovački Zabran“ nalazi se na teritoriji grada Beograda, gradska opština Obrenovac
Ukupna površina zaštićenog područja iznosi 47.77.18 ha, u državnoj svojini
ZP „Obrenovački Zabran“svrstava se u III kategoriju, kao zaštićeno područje lokalnog značaja.
Na ZP“Obrenovački Zabran“ ustanovljavaju se dva režima zaštite i to:
- Režim zaštite II stepena na delu zaštićenog područja ukupne površine 7.59.97ha
- Režim zaštite III stepena na preostalom delu zaštićenog područja ukupne površine 40.17.21ha
JP ZŽS Obrenovac kao upravljač ZP „Obrenovački Zabran JP ZŽS Obrenovac ima obavezu da:
- zaštićeno prirodno dobro čuva i održava u skladu sa režimom zaštite propisanim zakonom
- obezbedi kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja svih biljaka u zaštićenom području i blagovremeno preduzima merezaštite(uzimanje uzoraka obolelih stabala i krošnji, tretman obolelih jedinki i dr.)
- u slučaju nastanka promena koja zaštićeno prirodno dobro mogu uništiti, oštetiti ili narušiti njegova bitna svojstva , bez odlaganja obavesti organizaciju za zaštitu prirode i nadležni inspekcijski organ
- zaštićeno prirodno dobro obeleži postavljanjem table odgovarajućeg izgleda i stara se da neprekidno bude obeleženo na propisan način(naziv, osnovni podaci, grafički prikaz zaštićenog prirodnog dobra) uz predhodno pribavljenu saglasnost organizacije za zaštitu prirode
- postavi informativne table sa latinski i narodnim nazivima autohtonih alohtonih i izuzetnih primeraka i njhovim bitnim karakteristikama, kao i znimljivostima o pojedinim vrstama ili zaštićenom području u celini, radi njegove prezentacije , obaveštenja i obrazovanja posetilaca
- donese plan upravljanja zaštićenim područjem
- obezbedi unutrašnji red i organizuje čuvarsku službu
- obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom i Rešenjem ili po zahtevu organizacije za zaštitu prirode, odnosno po nalogu nadležnog inspektora.
Osnovne karakteristike zaštićenog područja „Obrenovački Zabran“
Obrenovački Zabran se nalazi u Gradskoj opštini Obrenovac, u okviru Administrativnog područja Beograda
Prostor koji obuhvata Zabran predstavlja jedan specifični hidrološko-vegetacijski kompleks. Zabran je okružen rekom Savom sa severne i severoistočne strane i rekom Kolubarom sa južne. Sa njegove zapadne strane su oranice
Reljef Zabrana je uglavnom ravničarski, ali ga postojanje odbrambenog nasipa čini interesantnijim, dinamičnijim i pruža mogućnost sagledavanja različitih vizura na okruženje
Zabranska šuma je locirana u centralnom delu i predstavlja prirodni ambijent visokog kvaliteta i dobro ozelenjenu teritoriju za rekreaciju stanovništva.
Zabranska šuma ima gust vegetacijski sklop. Dominantne vrste drveća koje čine ovu šumu su: Quercus robur, Ulmus minor, Fraxinus angustifolia, Populus alba, Salix alba i Populus robusta,a od ostalih vrsta prisutne su divlja kruška, divlja jabuka, dud, klen i drugo. Sprat žbunja je takođe dosta bogat, a čine ga vrste kao što su crvena udika, glog, kurika, svib, dok su u spratu prizemne flore zastupljene familije karanfila, usnatica, ljutića, ljubičica mlečika, tako da je karakteriše izuzetno florističko bogatstvo.
Kada je o fauni reč utvrđeno je prisustvo oko 85vrsta insekata svrstanih u 39 familija, neke od njih su zaštićene vrste, a neke svrstane u kategoriju ranjivih vrsta kao npr. vrsta leptira Pieris brassiace, recimo da je u zabranu pronađena vrsta trčuljaka Oodes helopoides gde je ovo treće nalazište u Srbiji.
Kada je reč o gmizavcima i vodozemcima konstatovane su pored zidnog guštera i zelembaća, slepić, zmija belouška, konstatovana je vrsta mrmoljka, vrsta koja je izuzetno osetljivea na najmanje promene i može poslužiti kao bioindikatori stanja životne sredine.
Brojka od 52 potencijalno prisutne vrste sisara na području šume „Obrenovački Zabran“ i uže i šire okoline, karakteriše čitav prostor kao zonu umereno visokog diverziteta kada je o ovoj fauni reč.
Zbog toga je od velikog značaja očuvati i sačuvati horizontalnu i vertikalnu strukturu šume i njen „divlji“ izgled Očuvanju starih, šupljih stabala treba posvetiti poseban značaj, kao staništu mnogih sisarskih vrsta, prvenstveno slepih miševa
Prostor koji obuhvata Obrenovački Zabran predstavlja jedan od ključnih elemenata u sistemu zelenih površina Obrenovca i sponu između gradske i vangradske zone zelenila grada. Prostorno i funkcionalno, povezana je u sistem gradskog zelenila. od neprocenjivog je značaja za sve stanovnike opštinskog centra, ali i sve one koji je koriste za odmor i rekreaciju.
Posebna vrednost Zabrana se ogleda u tome što u široj okolini opštinskog centra nema većih površina pod visokom vegetacijom autohtonog sastava
Prostor šume predstavlja pojavu koja je u određenoj meri sačuvana u izvornom obliku. Iako je nastala posle čiste seče 41godine, te predstavlja izdanačku šumu druge i treće generacije, u florističkom satavu je ostala izvorna, sa autohtonim vrstama a to su jasen, lužnjak, brest, topole, vrbe. Osim toga Obrenovački Zabran predstavlja jednu od poslednjih šuma ovog tipa u Posavini. Zajednica hrasta lužnjaka i jasena se danas nalazi na drastično manjim površinama nego nekad, a pre svega zbog širenja poljoprivrednih površina. U tom smislu, ovakve očuvane šume, a posebno u neposrednoj blizini urbanih naselja, ne samo da su reprezentativne same po sebi, već predstavljaju svojevrsnu retkost kao ostatak nekada prostranih autohtonih higrofilnih zajednica.
Dragocenost postojanja ove prirodne oaze ogleda se u estetskom i psiho-higijenskom uticaju, u regulaciji lokalnog klimata i mikroklime, izolovanju stambenih delova grada od industrijskih pogona, toplana, različitih postrojenja, kao i u značajnom likovno-arhitektonskom i hortikulturnom oblikovanju sredine.
Oplemenjivanje i humanizacija gradske sredine za rad, boravak i odmor, predstavlja jednu od veoma značajnih uloga ovog zelenog kompleksa. Značajan je sa ekološkog i rekreaciono-zdravstvenog aspekta, prvenstveno za stanovništvo neposredne okoline, pruža utisak potpune izolovanosti od gradske vreve, i ima relaksacioni uticaj na posetioce.
Kroz šumu je trasirana trim staza koja čini poseban predeoni element. Cela staza ukupne dužine 1480 m . Uz stazu se nalaze panoi sa vežbama i rekviziti na kojima se mogu raditi vežbe. Korisnici staze celom njenom dužinom imaju zadovoljstvo da uživaju u smeni različitih vizura. Staza nije prava i jednolična, već je trasirana tako da budi želju za istraživanjem, krivine imaju efekat iznenađenja – svaki segment trase pruža nove vizure na različite elemente i oblike sagledavanja prostora.
Korisnici izletišta su različite kategorije stanovništva svih uzrasta ali i turisti. Rekreativci upražnjavaju različite vidove aktivnosti (pešaci, biciklisti, motociklisti). Put koji od magistralnog puta M19 vodi do Zabranske šume dugačak je oko 2,5 km, asfaltiran i blago vijugav. Od izletišta postoji put koji vodi do obale reke Save.
Uz put su postavljene klupice i stolovi od drvenih oblica za kratak odmor, kao i nadstrešnice sa garniturama za sedenje. Pored puta se nalazi nekoliko proširenja koja služe kao piknik zone, ali se tu održavaju i razne sportske aktivnosti, okupljanja itd.
Neposredno uz reku su na raspolaganju ugostiteljski objekti i elementi mobilijara za različite aktivnosti, za najmlađe: dečije igralište, penjalica sa toboganom, ljuljaške, klackalice i drvene oblice različitih veličina.
Temeljne vrednosti Obrenovačkog Zabrana ogledaju se u sledećem:
- neposrednoj blizini centra urbane strukture Obrenovca;
- prostornoj i strukturnoj vezi zelenih površina gradske i vangradske zone;
- to je najveći i najvažniji deo tampon zone između urbanog tkiva grada i fabričkog kompleksa „Prve iskre“ u Bariču;
- u odnosu na centar grada to je najbliži prostor sa očuvanom prirodom;
- regulaciji i poboljšanju uslova gradske sredine za boravak, rad i odmor;
- poboljšanju širih klimatskih karakteristika i mikroklimata prostora, modifikovanju temperaturnih ekstrema i uticaja vetrova;
- korišćenju za rekreaciju, sport i boravak u prirodi;
- postojanju vredne autohtone zajednice lišćarskih šuma karakterističnih za rečne forlande;
- u odnosu na neposredno i šire okruženje ovaj prostor ima najbolje očuvani biodiverzitet;
- Jazbinska bara, kao mrtvaja, predstavlja zanimljiv geomorfološki fenomen sa vrlo specifičnim ekosistemima i specifičnom genezom;
- jedinstvenim estetskim i oblikovnim karakteristikama, ublažavanju oštrih arhitektonskih linija i stvaranju ambijenta prijatnijim. Predstavlja vizuelni kontrast izgrađenom prostoru i unapređuje estetski kvalitet urbane sredine;
- očuvanju urbanog i biološkog biodiverziteta, zaštiti zemljišta, površinskih i podzemnih voda.
Režim zaštite
Rešenjem o proglašenju ZP „Obrenovački Zabran“, na ZP su određena dva režima zaštite i to:
Režim zaštite II stepena na delu zaštićenog područja ukupne površine 7.59.97ha, obuhvata lokalitet Jazbinske bare
Režim zaštite III stepena na preostalom delu zaštićenog područja
U skladu sa zakonskim odredbama, propisuju se mere zabrane za deo dobra koji se nalazi u režimu zaštite III stepena.
U okviru ovog režima zaštite ne zaštićenom prirodnom dobru SP „Obrenovački Zabran“ zabranjuje se:
- promena namene površina ako nije u skladu sa važećim planskim dokumentima i rešenjem
- izgradnja svih industrijskih, infrastrukturnih, privrednih, hidrotehničkih i drugih objekata uključujući stambene i vikend objekte;
- izgradnja kabliranih objekata infrastrukture izvan postojećih puteva i staza;
- vršenje zemljanih, građevinskih, šumarskih i drugih radova kojima se mogu narušiti estetske i ambijentalne vrednosti zaštićenog prostora i pogoršati njegove primarne vrednosti i karakteristike;
- industrijska i individualna eksploatacija mineralnih i nemineralnih sirovina i otvaranje pozajmišta zemlje i kamena, osim ograničene i strogo kontrolisane eventualne eksploatacije podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanja;
- uzimanje fosilonosnih materijala sa geoloških profila;
- svaka promena postojeće morfologije terena i vodotoka, prevođenje voda jednog u drugi vodotok i izmena hidrodinamičkih karakteristika i režima vodotoka i svi drugi radovi i intervencije koji mogu uticati na izmenu hidrološkog režima podzemnih i površinskih voda;
- izvođenje hidrogeoloških radova bez uslova organizacije za zaštitu prirode i saglasnost i organizacione jedinice Gradske uprave nadležne za zaštitu životne sredine;
- korišćenje, uništavanje i druge aktivnosti kojima bi se mogle ugroziti vrste biljaka, životinja i gljiva koje su zaštićene kao strogo zaštićene ili zaštićene divlje vrste i njihova staništa;
- uništavanje, ubijanje, uznemiravanje, rasterivanje i hvatanje svih vrsta koje se nalaze na evropskoj i svetskoj Crvenoj listi (IUCN) ili na listama međunarodno značajnih vrsta;
- unošenje alohtonih vrsta flore i faune i podizanje novih zasada;
- primarna prerada i predkoncentracija sirovina;
- odlaganje primarnih i sekundarnih jalovina, skladištenje i odlaganje komunalnog, industrijskog i drugog otpada uključujući otpad životinjskog porekla i formiranje stočnog groblja;
- rukovanje opasnim hemikalijama, naftnim derivatima i drugim opasnim materijama
- primena hemijskih sredstava na uptrebu veštaćkih đubriva na površinama, a za hemijska sredstva za zaštitu bilja uz saglasnost Ministarstva;
- ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda u vodotoke i zemljište;
- izgradnja ribnjaka;
- paljenje i loženje vatre, osim na mestima odreženim za tu namenu.
Pored opštih mera, propisanih za celo prirodnog dobro, za deo prirodnog dobra koji se nalazi u režimu zaštite II stepena, propisuju se i dodatne mere kojima se zabranjuje:
- izvršenje dubokih bušotina, vodozahvata, ili posebno izdvojenih objekata za potrebe vodosnabdevanja, pregrađivanje i regulacija hidroloških objekata;
- prenamena šumskog zemljišta, osim upravljačkih intervencija radi unapređenja opšteg stanja šuma;
- uklanjanje autohtone vegetacije priobalja;
- branje i sakupljanje divlje flore i faune;
- upotreba hemijskih preparata osim u slučajevima kada se ne mogu zameniti odgovarajućim biološkim preparatima, uz predhodnu saglasnost Ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode;
- izgradnja svih vrsta objekata, osim izgradnje objekata namenjenih zaštiti i prezentaciji ZP i rekonstrukcije i sanacije postojećih objekata u skladu sa uslovima zaštite prirode;
- odlaganje otpada i spaljivanje otpada;
- paljenje i loženje vatre osim na obeleženim mestima;
- slobodno i nekontrolisano kretanje posetilaca i kućnih ljubimaca;
- ostale aktivnosti koje mogu ugroziti ili izazvati promene na loklitetu „Jazbinska bara“
Koncept zaštite Spomenika prirode „Obrenovački Zabran“ je baziran sa jedne strane na nastojanju da se omogući razvoj ovog područja na principima tzv. održivog razvoja, a sa druge strane da se zaštite posebne prirodne i druge vrednosti i funkcije koje nisu u koliziji sa osnovnim vrednostima dobra.
Imajući u vidu uočene kvalitete prirodne sredine, a naročito činjenicu da se radi o ne maloj površini sa autentičnom šumskom vegetacijom, koja je na širem području sve ugroženija, specifične geomorfološke oblike, vredne prirodne i stvorene resurse i druge prirodne vrednosti i buduću namenu i uređenje ovog prostora definisani su posebni ciljevi zaštite:
-Zaštita, unapređenje i funkcionalno osposobljavanje posebnih prirodnih i stvorenih vrednosti.
-Jačanje stabilnosti ekosistema i poboljšanje njihovog stanja u skladu sa ukupnim ekološkim potencijalom prirodnog dobra, a naročito u pogledu poboljšanja pokrovnosti, sastava i kvaliteta šumske vegetacije i poboljšanje uslova korišćenja prirodnog dobra.
-Očuvanje i unapređenje pejzažnih i ambijentalnih vrednosti sa svim ovim elementima koji mu daju karakter posebnosti.
-Sprečavanje i eliminisanje posledica degradacionih procesa, čije negativno dejstvo utiče na stanje pojedinih elemenata, pre svega prirodne sredine, a naročito kvalitet i kvantitet voda, diverzitet flore, faune i vegetacije itd.
- Nesmetano odvijanje aktivnosti koje su u funkciji korišćenja područja, na način koji je u skladu sa njegovim osnovnim vrednostima kao i u funkciji njegove prezentacije