Pošumljavanje
Skupština gradske opštine Obrenovac je na sednici održanoj 26.decembra 2013.godine donela Odluku kojom se JP ZŽS Obrenovac poverava na upravljanje i staranje pošumljena površina na KP br.1102 KO Obrenovac. Ova parcela se nalazi u Zabranu, ukupne površine 11.19.18ha i na njoj je 2008.godine u okviru akcije „Milion stabala za Srbiju“ izvršeno pošumljavanje sadnicama poljskog jasena i crvenog hrasta, od strane tadašnjeg Fonda za zaštitu životne sredine.
Planom opšteg uređenja izletišta Zabran u Obrenovcu, područje Zabrana je podeljeno na šest tipičnih celina.
Tipična celina 1 (TC-1) je predstaljena kao poljoprivredna površina sa leve i desne strane puta za Zabran, sve do područja pod šumom i nasipa duž leve obale reke Kolubare, pretežno sastavljena iz agro ekosistema, vizuelno jednoličanog prostora, kao tipičan poljoprivredni pejzaž.
Za ovu celinu navedenim Planom je predviđeno proširenje, uređenje i unapređenje šumskog fonda iz TC 3 (postojeća šuma) i to uglavnom putem postepenog pošumljavanja celog prostora koji se sada koristi u poljoprivredne svrhe.
U skladu sa Planom opšteg uređenja Zabrana, urađena Studija o veštačkom podizanju šuma, pod nazivom: Plan sadnje sa sportsko prostornim rešenjem TC1 izletišta Zabran u Obrenovcu, koja ima za cilj unapređenje šumskog fonda tipične celine 1.
Studija daje plan sadnje za pošumljavanje TC1, a na osnovu stanišnih karakteristika i planirane namene kompleksa, za pošumljavanje su izabrane autohtone vrste ( hrast lužnjak, poljski jasen, crna jova..), ali dekorativne i vredne egzote (crveni hrast, crni orah, platan, sibirski brest...). Studiju je izradio Šumarski fakultet, Katedra za semenarstvo, rasadničarstvo i pošumljavanje.
U proleće 2008.godine se krenulo sa pošumljavanjem katastarske parcele br.1102 KO Obrenovac, kao dela TC-1, ukupne površine 11900 m2. Zasađeno je 1785 sadnica jasena, u jesen iste godine i 1190 sadnica crvenog hrasta, ukupno 2975 sadnica Zbog nepovoljnih vremenskih uslova (izuzetno visokih temperatura), kompletna sadnja nije mogla da se završi odjednom, već je sadnja dela sadnica obavljena u jesen iste godine.
Izbor vrsta je jedno od najvažnijih pitanja i najznačajnijjih odluka. Od pravilnog izbora vrsta u najvećoj meri zavisi i sam uspeh pošumljavanja. Prilikom izbora vrsta razmatrani su sledeći parametri:
1. tip staništa
2. dekorativnost vrsta
3. fenologija vrsta
4. uticaj vrsta na životnu sredinu
5. uklapanje u postojeću šumu
Prvi uslov pri izboru neke biljne vrste jeste usklađenost vrste sa stanišnim uslovima. Ovo pitanje je veoma značajno naročito kada se radi o vrstama koje nisu autohtone. One moraju biti ili prilagođene stanišnim uslovima ili poticati iz područja sličnih staništima, u suprotnom se neće uzeti u razmatranje.
Na osnovu razmataranih parametara izabrane su sledeće vrste
Poljski jasen ( Fraxinus angustifolia) Jasen je autohtona vrsta i ovo je tipično stanište lužnjaka i jasena. Pored toga jasen je i dekorativna vrsta, u jesen njegovo lišće poprima različite nijanse crvenkaste boje. Uklapa se u prirodni ambijent i prosto se nadovezuje na postojeću prirodnu Zabransku šumu, koja je i sastavljena od poljskog jasena i hrasta lužnjaka.
Jasen je vrsta svetlosti, u mladosti dobro podnosi zasenu. Traži duboka, plodna i sveža do vlažna zemljišta. Otporan je na vetar, jer razvija moćan korenov sistem. U mešovitim kulturama, dobro se kombinuje sa lužnjakom i crvenim hrastom. S obzirom da je autohtona vrsta, ovo je tipično stanište lužnjaka i jasena i možemo reći da se uklapa u prirodni ambijent i prosto se nadovezuje na postojeću prirodnu šumu, koja je sastavljena od jasena i hrasta lužnjaka.
Crveni hrast (Quercus rubra) je kao i jasen heliofitna vrsta, u mladosti može podneti zasenu, raste brže od naših hrastova, uspeva i na vrlo siromašnim zemljištima. Najbolje mu odgovara sveža peskovita ilovača. Ima dobru izdanačku snagu, ali kraći vek i slabije drvo od naših hrastova. Pošto je brzorstuća i izuzetno dekorativna vrsta, sa veoma povoljnim uzgojnim osobinama, ovo je jedan od najčešćih stranih hrastova u našim vrtovima i parkovima.
Najpovoljnije vreme za pošumljavanje je jesen do prvih mrazeva i proleće nakon otapanja snega, odnosno do otvaranja pupova na sadnicama.
Sadnja sadnica se obavljena po šemi 2x2m, što znači da je rastojanje između redova 2m, a rastojanje između biljaka je takođe 2m. Po ovoj šemi broj sadnica po ha iznosi 2.500 komada, kombinacijom jasena i hrasta (dva crvena hrasta – tri jasena). Redovi su orijentisani u pravcu sever - jug, sadnja počinje sa južne granice parcele u pravcu severa sadnjom dve sadnice crvenog hrasta
Bez kvalitetnih sadnica nema ni uspešnog pošumljavanja, ali je i pošumnjavanje bezvredno ukoliko se ukoliko se stanište ne pripremi dobro i ukoliko odustanu mere nege posađenih biljaka.
Sadnice koje su se zasadile bile su dvogodišnje i trogodišnje (2+0) ili (2+1), tj, I kvalitetnog razreda, što znači da su dve godine bile u sejalištu, a zatim prenešene u rastilište. U rastilištu su provele godinu dana, gde su se dobro razvile i formirale snažan korenov sistem, prečnik korenovog vrata 6mm i visinu bez korena oko 50cm. Sadnice se zasadile u sadne jame dimenzija 40x40cm, koje su iskopane metalnim svrdlom okačenim na običan traktor. Sadnice se uvek sade na istoj dubini na kojoj su bile i u rasadniku, odnosno 2cm dublje zbog slezanja zemlje.
Sledeće što se mora uraditi bar u prvih nekoliko godina je primena redovnih mera nege i održavanje:
- okopavanje i uništavanje korova oko sadnica, naime, ne sme se dozvoliti da dođe do kompeticije, tj do borbe korova i biljaka oko vode.
- prašenje, razbijanje pokorice i ogrtanje biljaka
- zaštita sadnica – tretiranje sadnica protiv štetnih insekata i biljnih bolesti
- prihrana sadnica
- košenje
- proreda stabala
Obzirom da je gustina sadnje velika, a ona je izabrana zbog potrebe da novopodignuta šuma što pre obrazuje sklop i na taj način što pre spreči razvoj korovske i druge neželjene vegetacije.
Prva proreda će se obaviti od 8-10. godine nakon pošumljavanja, obzirom da se procenjuje da će do tada doći do formiranja sklopa. Tada će se ukloniti svaki drugi red i broj biljaka će biti redukovan sa postojećih 2500 na 1250 po ha.
Druga proreda će se izvršiti u 20-oj godini, kada će se u svakom redu ukloniti svako drugo stablo, tako da će na kraju ostati 625 stabala po ha kao konačan i optimalan.
Pošumljavanje površine od 1,19ha, koje je obavljeno 2008 godine, predstavlja samo početak povećanja pošumljenosti Obrenovca, koja bi u narednom periodu trebalo značajno da se uveća. Buduća šuma će se prostirati na oko 50 ha, a pošumljavanje ove površine predstavlja mali ali značajan korak u očuvanju i unapređenju životne sredine.