Drvored u Kupinačkoj ulici
Na osnovu idejnog rešenja ozelenjavanja Kupinačke ulice, ove jeseni su izvedeni radovi na podizanju drvoreda u ovoj ulici.
Sadnja je obavlјena na desnoj strani ulice, na slobodnoj zelenoj površini koja se prostire između kanala Kupinac i novoasfaltirane ulice, počevši od skretanja u Kupinačku ulicu pa sve do prelaza, odnosno mostića na Kupincu koji vodi ka fudbalskom igralištu. Ukupna dužina ovog drvoreda iznosi oko 450m.
Zbog nadzemnih instalacija, a i blizine kanala Kupinac sadnja na pojedinim mestima nije bila moguća. Naime kako Zakon nalaže pored kanala mora da se ostavi čist prostor od minimum 3m, kako bi mehamizacija mogla proći prilikom čišćenja kanala ili nekih drugih interventnih mera. Iz tog razloga, je drvored na pojedinim mestima isprekidan
Zasađeno je ukupno 50 liriodendrona na međusobnom rastojanju od 5m. U prvom delu ulice u prvom redu su sadnice liriodendrona, a u drugom redu su sadnice kelreuterije, dok je u drugom delu ulice u prvom redu kelreuterija, a u drugom redu liriodendron.
Na tri proširenja gde ima dovolјno prostora planiran je i treći red koji je sastavlјen od libokedra, likvidambara i crvene šlјive, prvenstveno zbog dekorativnosti samih sadnica i celokupnog kolorita.
Zasađeno je 142 sadnice i to:
- 50 liriodendrona /Liriodendron tulipifera/
- 35 kelreuterija/ Koelreuteria paniculata/
- 10 crvenih šlјiva /Prunus pissardi/
- 6 likvidambara /Liquidambar styraciflua/
- 6 libokedara /Libocedar decurens/
- 6 dafina /Eleagnus anqustifolia/
- 20 lovorvišnji /Prunus lauocerasus/
- 9 kedrova /Cedrus atlantica/ u ulici Kralјa Milana.
Obaveza izvođača je i održavanje zasada u toku narednog vegetacionog perioda, što podrazumeva; zalivanje, okopavanje, prihranu, košenje između redova, redovan pregled i eventualu primenu insekticida i fungicida ukoliko za to bude potrebe, kao i zamena sadnica koje se ne budu primile.
Kratko o vrstama
Liriodendron ili tulipanovac /Liriodendron tulipifera/
Vrsta je dekorativna zbog svojih narandžasto—žutih krupnih cvetova koji podsećaju na tulipan po čemu je i dobila ime . Pored cvetova, ovoj vrsti dekorativnost daju i veliki listovi koji posećaju na instrument liru po čemu je vrsta i nosi naziv liriodendron. Raste brzo i pravi odličnu hladovinu svojim velikim listovima, te je odliča za podizanje drvoreda . Visina do 30m. Cvetovi daju velike količine nektara, a inače predstavlјa glavnu medonosnu vrstu na istoku SAD-a, odakle i potiče. Može da doživi starost i do 400-500 godina.
Likvidambar /Liquidambar styraciflua/
Likvidambar je izuzetno dekorativna vrsta sa moćnom krošnjom čija dekorativnost dolazi do izražaja u jesenjem periodu, kada lišće dobija sve nijanse crvene boje, od ružičaste do karmin crvene. Visina do 40m, širokopiramoidalna krošnja i grane sa rebrima plute . Dobro podnosi gradske uslove, naročito dim i prašinu.
Atlaski kedar ili kratkoigličavi kedar/Cedrus atlantica/
Poreklo sa planine Atlas (Maroko, Alžir ). U postojbini visina do 40 m prečnik stabla do 2m. Raste dosta brzo, otporan prema štetnim gasovima, dobro podnosi klimatske ekstreme (suša i mraz). Cenjena hortilulturna vrsta zbog svoje dekorativnosti, a pored toga često se sadi u gradovima i zbog fitocidnog svojstva (pročišćavanje vazduha) .Cenjena i u građevinarstvu zbog kvaliteta drveta.
/Prunus pissardii/ Crvena šlјiva
Niže drvo ili veći žbun, visina do 8m. Tokom celog vegetacionog perioda krasi je gusta krošnja purpurno crvenih listova, u proleće je krošnja puna tamno ružičastih sitnih cvetova, a isto ima i i purpurno crvene plodove. Jedna od najzahvalniji vrsta kada je o uslovima sredine reč. Izuzetno otporna na sušu i na mraz,na gradske uslove klimata, nema većih zahteva za zemlјištem. Pogodna i za pojedinačnu i za grupnu sadnju kao i za drvorede.Jedina je mana što je kratkovečna vrsta.
/Koelreuteria paniculata / Kelreuterija
Kelreuterija potiče iz Kine i Koreje. U narodu poznatija, pritom lakša za izgovor, kao lampion drvo. Kelreuterija je listopadno drvo koje može dostići visinu do od 5-15m, izuzetno razgranate i guste krošnje, ovalnog oblika. Tokom jeseni, zelena boja listova prelazi u bakarnu. Cveta tokom jula i avgusta jarko žutim cvastima, dužine do 30cm. Nakon cvetanja, formiraju se čaure, loptasti plodovi smeđe do tamno narandžaste boje. Upravo zbog plodova, koji svojim oblikom i bojom tokom jeseni podsećaju na upalјenje lampione (fenjere), kelreuterija je dobila naziv „lampion drvo“. Kelreuterija je izuzetno otporna na zagađen vazduh, dakle, idealna za gradske uslove, takođe, otporna je i na niske temperature i na sušu. Kelreuterija nema bilo kakvih prohteva oko uslova uzgajanja. Izuzetna medonosna vrsta koju pčelari rado praktikuju za ispašu pčela.
/Prunus lauocerasus/ Lovor višnja
List lovor višnje podseća na list lovora, a njen plod je bobica tamne boje koja podseća na višnju. Otuda i ovaj prevod na srpski jezik – LOVOR VIŠNјA. List joj je sa prednje strane tamnije boje, kožast je i sjajan, pa je samim tim veoma dekorativan i upadlјiv. Bilјka cveta u maju belim mirisnim cvetovima koji su skuplјeni u grozdove. Zavisno od vrste i uslova sadnje može dostići visinu i do 3 ili 4 m. Ovom grmu odgovara mesto sa dosta sunčeve toplote i svetlosti. Što se tiče tla, odgovara joj vlažno i dobro drenirano zemlјište. Otporna je na hladne zime i dobro podnosi niske temperature (do -25). Može se desiti da prilikom dugotrajnog mraza ili snega stradaju listovi bilјke (i to najčešće budu ovogodišnji mladi listići). Lovor višnja će se bez problema obnoviti i na proleće će joj krenuti novi mladi listići. Lovor višnja dobro podnosi orezivanje i oblikovanje, te je iz tog razloga izuzetno pogodna za formiranje živih ograda. Kada živa ograda dostigne želјenu visinu, redovnim šišanjem održavaju se i širina i visina ograde
/Eleagnus anqustifolia/ -Dafina
Žbun ili niže drvo, naraste od 5-7 m. Poreklo vodi iz, južne R usije Kazahstana. Uneta u u vreme turskih osvajanja i odomaćila se na ovim prostorima. Ova vrsta poseduje srebrnasto zelen list, snažnog habitusa. Cvetovi intenzivno žute boje, imaju prodoran i veoma ugodana opojan miris, izrazito medonosni. Bilјka je izuzetno izdržlјiva i na niske temperature i na sušu, a dobro podnosi i veće koncentracije soli u zemlјištu i zato je i pogodna za sadnju na staništima koja imaju lošije uslove za razvoj. Plod je mesnata koštunica koja podseća na maslinu pa je u narodu poznata i kao divlјa ili ruska maslina
/Libocedar decurens/ Kalifornijski libokedar
Zimzeleno drvo, može narasti do 60m i obima debla do 3 m. Prirodno raste na području Zapadne severmne Amerike, kod nas se sadi kao ukrasno drvo u parkovima i na velikim zelenim površinama.. Otporan na niske temperature, podnosi gradsku zagađenost vazduha. Sporo raste ali je dugovečno drvo i živi do 700 godina.
Fotografije sadnica preuzete sa interneta.